Vjetar – zelena energija

Vjetar – zelena energija

Donosimo jedan članak o zelenoj energiji. Povod ovom članku dobrim dijelom možemo zahvaliti i činjenici da po primjeni naprednih tehnologija i brizi za okoliš kaskamo i zaostajemo ne samo za Europom, već i za dobrim dijelom razvijenijih svjetskih država, pa i ponekim država kojima volimo tepati da su još uvijek u razvoju. Ipak, kako ne bismo isključivo kukali i očajavali nad problemima, donosimo vam dva svijetla primjera iz bliske nam Europe i jedan od nekolicine vjetroparkova u Hrvatskoj, konkretno video prilog o vjetroparku na Crnom brdu pored Šibenika koji smo posjetili i saznali nekoliko zanimljivih informacija. Zanimljivi primjeri koji još jednom dokazuju da maćehinski odnos nije isključivi scenarij kako bi se država i društvo trebali odnositi prema obnovljivim izvorima energije.

Vjetroelektrane postale presudan izvor energije u Španjolskoj

Nakon obaranja rekorda u dnevnoj proizvodnji električne energije početkom 2010. godine kada su u jednom trenutku vjetroelektrane pokrivale čak 53% ukupne vršne potrošnje, a u ožujku 2011. godine zabilježena je i rekordna mjesečna proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana koja je pokrila čak 21% ukupnih potreba Španjolske, što je ujedno približno jednako ukupnoj mjesečnoj potrošnji električne energije u susjednom Portugalu, te na taj način, zahvaljujući natprosječno vjetrovitom mjesecu postala najznačajniji izvor energije, nadmašivši tako i hidroenergiju (17,3%), nuklearke (19%) te termoelektrane (12,9%). Doda li se tome rezultatu još 2,6% proizvedene električne energije iz solarnih elektrana postaje očito da su u Španjolskoj obnovljivi izvori energije postali ne samo značajan, već i ključan izvor električne energije.

Značaj obnovljivih izvora energije u Njemačkoj

U čitavoj priči oko obnovljivih izvora energije Španjolska nije jedini svijetli primjer i predvodnik u obnovljivim izvorima energije, već tu titulu svakako može ponijeti jedno od najvećih gospodarstava u ujedinjenoj Europi: Njemačka. Iako je razina poticanja i razina tehnološkog razvoja obnovljivih izvora energije u Njemačkoj potrošeno već puno riječi, dobro je spomenuti da obnovljivi izvori energije: vjetroelektrane, hidroelektrane, fotonaponske i bioplinske elektrane čine čak 17% ukupne proizvodnje električne energije, od čega vjetroelektrane i bioplinska postrojenja pokrivaju čak 70%. Ipak i tih 17% čini se poprilično malenim udjelom uzme li se u obzir želja Njemačke da iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine pokrije čak 39% ukupne potrošnje električne energije, pri čemu je potrebno računati i s činjenicom da se prema svakom od mogućih scenarija potrošnja električne energije sigurno rasti. Ipak, da bi se visoki ciljevi u bilo kojoj državi postigli, osim plana poticanja obnovljivih izvora energije potreban je i agresivan plan primjene mjera energetske učinkovitosti. Na sreću, u današnje vrijeme upravo ta dva polja gotovo da su postala nerazdvojni segmenti poslovanja na području zelenih tehnologija.

Kako to funkcionira u Hrvatskoj

Prije nekoliko dana posjetili smo treći vjetropark koji je nedavno izgrađen na Crnom brdu pored Šibenika. Zanimljivo je što je struja podzemnim kablovima dovedena do novoizgrađene trafostanice u Poduzetničkoj zoni Podi i u cijelosti zadovoljava sadašnje, pa čak dijelom i buduće potrebe tvornica i pogona. Park broji 7 uistinu impresivnih “Leitwind” vjetrenjača navedenog austrijskog proizvođača. Cijena cijelog parka od sedam vjetrenjača iznosi 14,2 milijuna eura. Sedam vjetroagregata ukupne snage 10,5 megavata, godišnje proizvoditi 26 milijuna kilovatsati struje. Visina svakog stupa ovisni o seriji vjetrenjače približno iznose od 60 do 80 metara, a raspon “krila” od 77 do 86 metara, uistinu goleme dimenzije. Unatoč lokalnom strahu o buci ovi objekti su iznimno tihi gotovo bi rekao bez ikakvih zvukova, a na samo nekoliko metara od njih čovjek osjeti poštovanje prema prirodi i lako može spoznati vrijednost spoja energije, tehnologije i sklada sa prirodom.

Također valja reći da tu nije kraj, izgrađen je četvrti vjetropark na šibenskom području na brdu Glunča na Boraji. Tu je instalirano deset Siemensovih agregata po 2,3 megavata, tako da ukupna snaga parka dostiže impresivnih 23 megavata. Zelena energija u Šibensko – Kninskoj županiji očito pruža odlične terenske uvijete za izgradnju ovakvih objekata koji osim korisne el. energije pružaju zanimljiv i modern pogled na krajolik ovog podneblja.

Zaključak

Zelena energija zasigurno je budućnost i znamo da ćemo energiju uvijek trebati možda i još više nego sada, stoga takva područja koja posjeduje geografske predispozicije za izgradnju ovakvih parkova uistinu bi trebala tu priliku i iskoristiti. Pogotovo jer takva postrojenja trebaju ljude doduše ne zapošljavaju jako puno ljudi ali možda što je važnije koriste znanja i vještine visoko obrazovanih ljudi. Investicije u tehnologiju nikada nisu bile jeftine ali budući da se radi o obnovljivoj energiji i ekološki prihvatljivom postrojenju trebalo bi poticati daljnju izgradnju ovakvih objekata gdje je to god moguće.

Izvor informacija:
www.zelenaenergija.org
www.slobodnadalmacija.hr

The bird says
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.