Što učiniti kada krene nizbrdo?

Što učiniti kada krene nizbrdo?

Stariji ljudi najčešće imaju stav kako je prije bilo bolje i kako je cijela država imala više smisla nego što to ona ima danas. U svakom slučaju u pravu su ako to zaključuju po tome što je život bio nešto sporiji i nešto ugodnijeg tona. Ljudi se nisu pretjerano pitali jesi li one ili ove nacionalnosti niti su pitali od kuda si ni što si. Neki su i pitali ali nije to bilo toliko važno.

Realno tečaj je bio takav da je inflacija bila dvoznamenkasta, uvoz je bio skup, moglo se kupiti yugo za vozit, domaću odjeću i obuću, kupovalo se “domaće” gume za auto (slovenske) i svi su bili približno jednaki po statusu i ekonomskom statusu. Država ni građani nisu bili toliko zaduženi. Brodogradilišta su radila punom parom. Imali smo nekoliko hrvatskih farmaceutskih divova, i još par u okolnim republikama, izuzetno su dobro napredovala. Gradile su se elektrane i postrojenja bez zakona o javnom natječaju i javne nabave. Tada nitko nije pitao za registre ni branitelja ni umirovljenika. Tada je omjer zaposlenih naspram umirovljenika bio sasvim prihvatljiv. Tada su stranke govorile živio drug Tito.

Došle su devedesete, koje su sve promijenile. Devedesete su donesle rat, razaranje, ljudske žrtve. Propalo je gospodarstvo od 20 000 000 ljudi. Tvornice su razrušene, a one koje su opstale od zvončića, granata i metaka sredila je privatizacija. Tako danas kupujemo kinesku obuću i odjeću, po gradu su strane marke auta, domaća valuta je stabilna, inflacija niska zbog kojeg je tečaj nikad gori za izvoz ali zato izuzetno povoljan za uvoz. Danas proizvodimo i dalje one iste brodove kao i nekad samo danas na njima gubimo više nego što dobivamo. Danas je Pliva kao mala ribica u oceanu. Danas smo svi dužni bili zaposleni ili ne zaposleni bili stari ili mladi. Svi smo dužni enormne novce i još nismo stali sa zaduženjima. Danas pitamo jesi li srbin jesi li slovenac jesi li bosanac jesi li hrvat. Danas pitamo hoće li biti bolje. Hoće li biti kao onda? Ljudi su sa pravom nezadovoljni ali i dio sa vlastitom krivnjom do toga doveli. Danas je previše umirovljenika, premalo zaposlenih. Školujemo akademske građane za razne profesije i to najčešće predmetima koji su isti kao i u osamdesetima samo se danas zovu drugačije. Školujemo ljude za poslove kojih nema. Tražimo znanja od studenata koja su u apsolutnoj mjeri nekorisna za zaposlenje niti za rad na poslu. Primjer kakve smo face je i izgradnja HE Lešće koja je izgrađena nakon puno godina i sada na 1/7 snage stvara snažne vibracije da bi se sve moglo razletiti, što će biti ako probaju sa punom snagom? Forsiramo detalje jer smo frustrirani na cijeli svijet jer su nam male plaće. Ma zapravo krivi su nam i srbi i slovenci i bosanci i hercegovci i hrvati i ona prokleta Europska unija. Kriv nam je i onaj Haški sud. Svi su nam krivi jer smo takvi nikakvi. Krivi su nam popisi birača i oni živi i oni mrtvi koji su u njima. Krivi su nam branitelji što su obranili državu i koji su za uzvrat dobili PTSP i malu mirovinu, krivi su i oni branitelji koji su obranili svoj status i masno platili onoj mitskoj braći Mitom i Korupcijom. Krivi su nam i oni nezaposleni jer ni dragi Bog ne zna kako žive sve te godine. Vlasti dolaze i prolaze uglavnom se rotiraju isti ljudi sa istim načinom vlasti. Zato danas stranke viču samo imamo program.

Što učiniti kada krene nizbrdo?

Žaliti za prošlim vremenom nikome baš ne pomaže. Niti govoriti bit će bolje kad svi dobro znamo da za to treba čudo. Istina na volju promjena vlasti u kompletnom sastavu dala bi pozitivne promjene. Zasigurno i neki zamah u gospodarstvu samo što je naše gospodarstvo tako labavo. Kada malo jače zapuše sa zapada i kriza stisne svi završe na burzi. U vladi kažu da je sve u redu, vjerujem da premijerki ni njenom kabinetu ne fali krede ni ploča za pisat ni laptopa ni udžbenika. Sve oni to dobiju. Ja bi im samo od srca dao malo riže pa neka na njoj kleče i pomole se da bude rodna godina i dobra turistička sezona. Možda nam Bog pomogne, ali ako sami ne možemo promijeniti vlast. Promijenimo vjeru? 😀

The bird says
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.