Tvoje i moje dvorište
Svima se vjerojatno u životu barem u nekoj fazi dogodilo da si postavi pitanja o svom postojanju, svrsi, razlogu i uopće cilju života. Iako ta pitanja do dana današnjeg ne možemo naučiti iz neke knjige kao logična rješenja, jer su ta pitanja i dalje misterij, dio tajne svemira. Ipak ne preostaje ništa drugo osim da sami razmislimo i pokušamo dokučiti barem svatko za sebe neko rješenje. Ono što možemo naći u raznoj literaturi od raznih vjera, filozofija i kultura su obično vrlo osebujni, maštoviti, poneki i istiniti mitovi i nauke ljudi. Nauke o pojavama i uzrocima koje su ljudi u svoje vrijeme i sa svojim spoznajama opisali najbolje što su mogli.
Tako postoje razni mitovi o postanku svijeta, o velikom stvoritelju, o zagrobnom životu i svemu ostalom što je svima poznato. Dakle civilizacija voli imati o svemu saznanja,a kada ne zna o tome ništa onda dvorska luda na nekom kraljevom dvoru izmisli mit. Barem je tako bilo u povijesti. Ljudi imaju i potrebu istraživanja i otkrivanja novoga i takvih primjera u povijesti ima bezbroj. Povijest pamti otkrivanja novih trgovačkih putova, novih kontinenata, otkrivanja svemira, neba, mora i dubine zemljine kore. Sve nas to zanima i o svemu bi željeli znati kako, kada i ono najteže zašto. Danas uglavnom znamo prva dva pitanja podosta precizno barem iz našeg gledišta precizno. Prvo da li je Veliki prasak bio prije dvije ili tri milijarde godina zbilja nam ne igra ulogu. Drugo znamo i kako barem po teoriji Velikog praska koju je fizika objasnila. Fizika jedna egzaktna znanost, jedna grana ljudskog znanja koja je pomogla da ne živimo na ravnoj ploči i pomaže nam da ne moramo djeci govoriti da nismo uvijek mi zemljani u centru događanja tj. svemira. Drugim riječima napredovali smo i iz vjerovanja u mitove sve više pronalazimo neke realne činjenice po kojima mitovi postanu opravdani ili ostanu u svijetu izmišljenih priča. Ostaje nam jedino neodgovoreno zadnje pitanje. Zašto, koji nam je cilj?
Cilj nam još uvijek nije jasan iako djeluje tako blizu, a opet je tako daleko. Možda cilj treba tražiti u onome što vidimo oko sebe. Bez obzira na sve jasno vidimo razlike. Ideja razlika, ideja koja tvrdi ne treba sve biti isto. I možemo je primijetiti svuda oko nas. Ni na jednom dijelu svijeta ne može se pronaći istu biljku, bolest, osobu, kulturu, klimu, religiju, boju kože, običaje, propise i vjerovanja. Naša planeta obiluje različitim paralelnim svjetovima. Možda tako bi se moglo zaključiti da bi naš cilj trebao biti da to tako i ostane. Čini se pomalo globalno, općeniti cilj zar ne? Međutim činjenice govore u korist te ideje različitosti, i to podosta.
Dok ljudska civilizacija nije cilj pronašla u novcu i pokrenula tu famoznu industrijsku revoluciju nije bilo toliko zagađenih dijelova okoliša, nije bilo toliko ugroženih životinja i ljudi zbog hirovite prirode. Bolesti i moderan način života je tek nedavno prepoznat kao nešto negativno. Zbog toga je i pokrenuta ta tzv. Zelena svijest ljudi. I ta Zelena svijest je jedna od rijetkih filozofija koju podupiru znanstvenici. Filozofija koju ljudi mogu prihvatiti bez obzira koje su vjere, kojeg su spola i kojeg su državljanstva. To je novost koja je vrlo zanimljiva i korisna te ju treba i dalje pratiti i podržavati.
Darwin najbolji poznavatelj prirode, njenog opstanka i evolucije opisao je jedan cilj prirode. On je na jednostavan način objasnio da napredujemo jer naš genski kod ima za cilj stalno usavršavanje, želi se što je bolje moguće prilagoditi uvjetima na zemlji. Problem je u toliko što ljudski interes za novcem i sa pogrešnim sebičnim ciljevima ugrožava postojanje svega oko sebe, polako ali uporno. Rezultat toga su promjene koje je i sam Darwin najavio, rekavši kako je priroda skup povezanih sustava i promjena jednog sustava mijenja sve ostale. Dobra strana priče je što se većina takvih sustava prestankom ljudskog djelovanja sama od sebe poprave. Loša strana je što mali broj sustava ali ključnih ne mogu bez dodatne intervencije ljudi vratiti u prijašnje stanje. Kada naš cilj bude zadržati raznolikosti primjerice različita godišnja doba kojima obiluje mediteransko područje. Možda bolje rečeno kada to vratimo kako je nekada bilo. Možda to bude potvrda da smo našli pravi cilj svog postojanja.
Problem zemljana i prizemnih ciljeva koje uglavnom usvojila zapadna kultura leži u uvjerenju kako ono što se radi u svom dvorištu nije bitno za ostatak svijeta, ali kad tako misli 6 milijardi ljudi onda je to podosta dvorišta i uistinu je bitno što se dešava u njima. No prvo treba doći do glave da niša što zovemo svojim zapravo nikada nije i nikada neće biti naše. Svaki atom oko nas je posuđen iz svemira, čuva ga naša planeta i daje nam mogućnost da ga koristimo i predamo idućoj generaciji.
Iz svega da se zaključiti da ne živimo baš u nekom dobrom društvenom uređenju ali moramo priznati da je ovo kapitalističko/demokratsko društvo najbliže nečem što bi moglo biti pozitivno negdje u budućnosti. A pozitivno je u toliko što je demokracija jedino uređenje koje priznaje prigovore i mane. Polako ali konstantno društvo sa novim spoznajama mijenja pravila na bolje. Pravila postaju ekološki prihvatljivija i bliža Zelenoj teoriji i što je bitno za kvalitetu života i zdravlje. Ali, o da sve u životu ima ali! Ali problema ima, primjerice što nam je dugo trebalo da shvatimo da imamo problema. Drugo što nam treba još dugo da shvatimo terapiju i počnemo sa terapijom djelovati. I zadnje što nam treba još duže da vidimo rezultate djelovanja.
Na samom kraju postavit ću ono treće pitanje opet, koji je naš cilj?
Ili je možda novo pitanje najbolji odgovor.
Višak pitanja uvijek dobro dođe! 🙂
Do kada možemo tu biti? Kako? Što da radimo?
P.S. Svijet je divna stvar, volite ga i pazite jer on to zaslužuje, i nastavite sa pitanjima, pitajte sebe i druge jer je to najbolje što možemo u svom životu činiti. Svako pitanje zaslužuje odgovor. Osoba koja se preispituje i traži odgovore iznova može biti osoba koja ima dobar pogled na svijest oko sebe. Svijet čujemo, vidimo i osjetimo, a ono najbolje o njemu stvaramo doživljajem. Potrudimo se da svaka nova generacija doživi taj lijepi doživljaj kao i mi!